Opće informacije o ESS-u
Europsko društveno istraživanje (ESS) akademski je vođeno, međunarodno istraživanje koje se provodi svake dvije godine od 2001. godine diljem Europe. ESS je u studenom 2013. godine dobio status Europskog konzorcija za istraživačku infrastrukturu (ERIC). Istraživanjem upravlja Središnji znanstveni tim na čelu s profesorom Roryjem Fitzgeraldom sa Sveučilišta City St George's u Londonu (UK), zajedno sa šest drugih partnerskih institucija:
- Centerdata, Nizozemska
- GESIS - Leibniz Institute for the Social Sciences, Njemačka
- Sikt - Norwegian Agency for Shared Services in Education and Research, Norveška
- The Netherlands Institute for Social Research (SCP), Nizozemska
- University of Essex, Ujedinjeno Kraljevstvo
- University of Ljubljana, Slovenija
- Universitat Pompeu Fabra, Španjolska
ESS mjeri stavove, uvjerenja i obrasce ponašanja raznolikih populacija u više od trideset zemalja.
Glavni ciljevi ESS-a su:
- pratiti stabilnost i promjene u društvenoj strukturi, uvjetima i stavovima u Europi te interpretirati kako se društveno, političko i moralno tkivo Europe mijenja,
- postići i širiti više standarde rigoroznosti u međunarodnim istraživanjima u društvenim znanostima, uključujući, naprimjer, dizajn i predtestiranje upitnika, uzorkovanje, prikupljanje podataka, smanjenje pristranosti i pouzdanost pitanja,
- uvesti čvrsto utemeljene pokazatelje nacionalnog napretka, koji se oslanjaju na percepciju i procjene građana o ključnim aspektima njihovih društava,
- provoditi i olakšati obuku europskih društvenih istraživača u komparativnom kvantitativnom mjerenju i analizi,
- poboljšati vidljivost i dostupnost podataka o društvenim promjenama među znanstvenicima, donositeljima politika i širom javnosti.
ESS u Hrvatskoj
Ključne osobe u Hrvatskoj
Nakon gotovo jednog desetljeća pauze Hrvatska se ponovo priključila Europskom društvenom istraživanju 2019. godine, s 9. valom. Od tada Hrvatsku u ESS-u predstavlja nacionalni koordinator, prof. dr. sc. Dragan Bagić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Bagiću pomažu asistenti Luka Jurković i Jelena Ostojić. Hrvatska je sudjelovala u Europskom društvenom istraživanju i u periodu između 2008. i 2011. godine, kada su provedena dva vala istraživanja. Tada su istraživanje koordinirali dr.sc. Renata Franc i dr. sc. Toni Babarović, sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Sudjelovanja Republike Hrvatske u Konzorciju europske istraživačke infrastrukture za Europsko društveno istraživanje financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.
Sudjelovanje u ESS-u
Hrvatska je sudjelovala u nekoliko valova ESS-a do sada:
Teme
ESS mjeri stavove, uvjerenja i obrasce ponašanja različitih populacija diljem Europe. Upitnik se sastoji od osnovnog modula koji je isti u svakom valu, rotirajućih modula posvećenih specifičnim temama te dopunskog dijela koji je posvećen ljestvici ljudskih vrijednosti i eksperimentalnim testovima.
Teme osnovne skupine pitanja su:
- Kriminal
- Demokracija i politika
- Ljudske vrijednosti
- Imigracija
- Korištenje medija
- Nacionalni i etnički identitet
- Percepcija diskriminacije
- Religija
- Društvena isključenost
- Društveno povjerenje/povjerenje u institucije
- Subjektivno blagostanje
- Socio-demografski podaci
U rotirajućim modulima fokus je na sljedećim temama:
- Imigracija, građanstvo i demokracija (1. val, 2002.)
- Ekonomska moralnost, rad, obitelj i dobrobit, zdravlje i traženje skrbi (2. val, 2004.)
- Ključni događaji u životima ljudi, osobna i društvena dobrobit (3. val, 2006.)
- Stavovi prema ageizmu i stavovi prema socijalnoj skrbi (4. val, 2008.)
- Povjerenje u policiju i pravosuđe (5. val, 2010.)
- Razumijevanje i evaluacija demokracije te osobna i društvena dobrobit (6. val, 2012.)
- Stavovi prema imigraciji i nejednakostima u zdravlju (7. val, 2014.)
- Stavovi prema socijalnoj skrbi, klimatskim promjenama i energiji (8. val, 2016.)
- Ključni događaji u životima ljudi, pravda i pravednost (9. val, 2018.)
- Razumijevanje i evaluacija demokracije te digitalni društveni kontakti (10. val, 2020.)
- Spol u suvremenoj Europi i nejednakosti u zdravlju (11. val, 2023.)
Metode
Upitnik ESS-a u Hrvatskoj provodi se korištenjem CAPI (kompjuterski podržano osobno intervjuiranje). Upitnik je na hrvatskom jeziku. Upitnik koji se koristi temeljen je na izvornom upitniku, no uključuje informacije specifične za zemlju, kao npr. popis političkih stranaka, religija, obrazovni sustav i status partnerstva, ili su napravljene prilagodbe kako bi se odražavao nacionalni kontekst.
Uzorkovanje ESS-a reprezentativno je za sve osobe starije od 15 godina (bez gornje granice starosti) koje žive u privatnim kućanstvima u Hrvatskoj, bez obzira na njihovu nacionalnost, državljanstvo ili jezik. Pojedinci se odabiru strogo metodama slučajnog odabira u svakoj fazi, a cilj je minimalna „efektivna veličina uzorka” od 1500 nakon prilagodbe broja zbog dizajn efekta.
ESS je jedno od rijetkih istraživanja koje se provodi na uzorku pojedinaca izravno odabranih iz baze stanovnika Hrvatske (registar prebivališta i boravišta kojeg vodi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske). Tako se osigurava da svaki stanovnik Hrvatske ima podjednaku vjerojatnost izbora u uzorak ovog istraživanja te se izbjegavaju moguće pristranosti drugih metoda uzorkovanja.
Diseminacija
Nacionalni tim je u više navrata održao prezentacije Europskog društvenog istraživanja zainteresiranim korisnicima. Radi poticanja korištenja podataka među istraživačima, pokrenut je tematski broj znanstvenog časopisa Revija za sociologiju, koji je objavljen krajem 2021. godine.
Tijekom 2025. godine planirana je objava zbornika radova domaćih i inozemnih autora s ciljem publiciranja što većeg broja podataka i znanstveni uvida temeljem njih a koje su fokusirane na hrvatsko društvo. Rezultati Europskog društvenog istraživanja objavljeni su i u nizu medija, a na portalu www.sociologija.hr je objavljeno više tekstova s rezultatima posljednjeg 11. vala Europskog društvenog istraživanja koji su fokusirani na Hrvatsku.
Upite o ESS-u u Hrvatskoj možete poslati na: